Rostov Donal (ven.: Ростов-на-Дону, paksus muite Rostov paginas) om millionerlidn, kaikiš järedamb Venäman suves. Se om Rostovan agjan da Federativižen Suviümbrikon administrativine keskuz da kaikiš suremb lidn.

Rostov Donal
Ростов-на-Дону
 Lidnanznam
Coat of Arms of Rostov-on-Don.svg
 Flag
Rostov-na-Donu flag.svg
Valdkund Venäma
Eläjiden lugu (2017) 1,125,299[1] ristitud
Pind 348,5[2] km²
Rostov Donal Ростов-на-Дону
Pämez' Zinaida Nejarohina
(reduku 2014—)
Telefonkod +7−863-xxx-xxxx
Avtokod 61, 161
Aigvö UTC+3 (MSK+0)

Tetab muštatiž sanub: «Odess om mamam, Rostov om tatam».

IstoriiRedigeeri

Eländpunktan aluz om pandud vl 1749 Jelizaveta Petrovna-imperatornaižen kirjeižen mödhe. Se sai lidnan statusad vl 1807.

Geografijan andmusedRedigeeri

Lidn sijadase Päivnouzmaižen Evropan alangišton suvipäivlaskmas, seižub Don-jogen oiktal randal tobjimalaz, 50 m ü.m.t. keskmäižel korktusel. Matkad Rostovan keskusespäi jogensuhusai da Azovmerhesai om 46 km, matkad Moskvhasai om 1092 km. Ezilidnad oma Aksai päivnouzmas, Bataisk suves i Azov suvipäivlaskmaižes poles.

Rostov Donal om lidnümbrikon üks'jäine eländpunkt.

Administrativine jagandRedigeeri

 
Lidnan rajonad:
     Vorošilovan rajon      Pervomaiskii-rajon      Proletarskii-rajon      Oktäbrskii-rajon      Kirovan rajon      Leninan rajon      Nevondkundaline rajon      Raudterajon
Rajon Pind,
km²
Ristitišt,
rist.[3]
1 Kirovan rajon 18,6 65322
2 Leninan rajon 13,0 80240
3 Nevondkundaline rajon 85,4 175725
4 Oktäbrskii-rajon 49,5 165874
5 Pervomaiskii-rajon 44,1 180061
6 Proletarskii-rajon 37,1 120665
7 Raudterajon 69,0 102044
8 Vorošilovan rajon 38,0 213802

Nügüd' oma sauvomas lidnas:

  • ühesanz' rajon — Levencovan, sijadase Nevondkundaližen rajonan röunoiš. Sen üks' päižiš prospektoišpäi nimitase Aleksandr Solženicinan oiktastuseks[4].
  • kümnenz' rajon — Suvorovan, Venäman Vastustuzministerstvan pensiimehiden da sodamehiden elämha tobjimalaz, tähäsai mülüb Oktäbrskii-rajonha.

EläjadRedigeeri

Rostov Donal om millionerlidnaks vspäi 1987. Vn 2010 Venäman rahvahanlugemižen mödhe eläjiden lugu oli 1 089 261 ristitud. Kaik eläb enamba 2,16 mln ristituid Rostovan aglomeracijan röunoiš. Läz 2,7 mln eläjid om Rostovan i Šahtin policentrižes aglomeracijas (koumanz' surtte valdkundas).

Tobmuden strukturRedigeeri

 
Lidnan Suiman sauvuz.

Kaik om 40 valitud deputatad Rostov-lidnan Dumas. Peitol'ne änestuz tegese koumemandatižiš valičendümbrikoiš mažoritarižen valičemižsisteman pohjal. Deputatad pandas eloho ičeze valdatusid aigotel'di, niiden valdatusiden strok om 5 vot. Duman ezimez' radab lidnan pämeheks.

Vll 1996−2014 Mihail Černišov radoi lidnan pämehen (meran), sid' tühjitihe meran radsijad. Vitalii Kušnaröv radab lidnan administracijan pämehen vn 2016 kül'mkuspäi.

Lidnan praznikadRedigeeri

Lidnan päiv praznikoičese sügüz'kun koumandel pühäpäiväl.[5]

Tetabad ristitudRedigeeri

Sündnuded
  • Irina Allegrova (sünd. 1952) — Nevondkundaližen Ühtištusen i Venäman estradan pajatai naine, aktris.
  • Aleksandr Kaidanovskii (1946−1995) — oli Nevondkundaližen Ühtištusen i Venäman akt'or, režissör da scenarist.
  • Viktorija Lopiröva (sünd. 1983) — Venäman model' da TV-vedai.
  • Eva Rivas (Valerija Rešetnikova-Caturän) (sünd. 1987) — Venäman da Armenijan popmuzikan armenijankel'ne (päpaloin) pajatai naine.
  • Sergei Žigunov (sünd. 1963) — Nevondkundaližen Ühtištusen i Venäman akt'or, kinon prodüser da TV-vedai.
Elänuded
  • Tat'jana Kotova (sünd. 1985) — Venäman model', Venäman da Ukrainan estradan pajatai naine.

HomaičendadRedigeeri

  1. Venälaižen Federacijan ristitišton lugumär municipaližen ühtnikan mödhe vn 2017 31. päiväl heinkud. — Rosstat (gks.ru). (ven.)
  2. Rostovan Donal-lidnan pol'he. — Lidnadministracijan sait (rostov-gorod.ru). (ven.)
  3. Rostovan agjan ristitišton lugumär vn 2014 1. päiväl vilukud. — Rosstat (rostov.gks.ru). (ven.)
  4. Писатель останется в городе (Kirjutai jäb lidnas). — Российская газета (rg.ru). — 2008. — 8. reduku. (ven.)
  5. Rostovan Donal-lidnan päkäskuz. — Lidnadministracijan sait (rostov-gorod.ru). (ven.)

IrdkosketusedRedigeeri



Rostovan agjan lidnad
Aksai | Azov | Bataisk | Cimlänsk | Doneck | Gukovo | Kamensk Šahtil | Konstantinovsk | Millerovo | Morozovsk | Novočerkassk | Novošahtinsk | Proletarsk | Rostov Donal | Rusked Sulin | Sal'sk | Semikarakorsk | Šahti | Zernograd | Zverevo | Taganrog | Vauged Kalitv | Volgodonsk


Venälaižen Federacijan subjektoiden pälidnad
Abakan | Alauz'lidn | Anadir' | Arhangel'sk | Astrahan' | Barnaul | Belgorod | Birobidžan | Blagoveščensk | Bränsk | Čeboksarad | Čeläbinsk | Čerkessk | Čit | Elist | Gatčin | Gorno-Altaisk | Groznii | Habarovsk | Hanti-Mansiisk | Irkutsk | Iževsk | Ivanovo | Jakutsk | Jaroslavl' | Jekaterinburg | Joškar-Ol | Kaliningrad | Kalug | Kazan' | Kemerovo | Kirov | Kizil | Kostrom | Krasnodar | Krasnojarsk | Kurgan | Kursk | Lipeck | Magadan | Magas | Mahačkal | Maikop | Moskv | Murmansk | Nal'čik | Nar'jan Mar | Novosibirsk | Omsk | Orel | Orenburg | Penz | Perm' | Petropavlovsk Kamčatkal | Petroskoi | Piter | Pskov | Rostov Donal | Räzan' | Salehard | Samar | Saransk | Saratov | Siktivkar | Simferopol' (de fakto) | Sevastopol' (de fakto) | Smolensk | Stavropol' | Sur' Uz'lidn | Suvisahalinsk | Tambov | Tomsk | Tul | Tver' | Tümen' | Uf | Ulan Ude | Ul'janovsk | Vladikavkaz | Vladimir | Vladivostok | Volgograd | Vologd | Voronež