Sur' Uz'lidn

lidn Venäman Uz'lidnan agjas
(Oigetud lehtpolelpäi Uz'lidn)

Sur' Uz'lidn (ven.: Вели́кий Но́вгород) om Venälaižen Federacijan lidn agjan alištusenke da lidnümbrik. Se om Uz'lidnan agjan administrativine keskuz da kaikiš suremb lidn, mugažo om Uz'lidnan rajonan keskuseks.

Sur' Uz'lidn
Великий Новгород
 Lidnanznam
 Flag
Valdkund Venäma
Eläjiden lugu (2023) 223,191 ristitud
Pind 90,08 km²
Sur' Uz'lidn Великий Новгород
Pämez' Aleksandr Rozbaum
(reduku 2022—)
Telefonkod +7−8162-xxx-xxx
Avtokod 53
Aigvö UTC+3 (MSK+0)


Suren Uz'lidnan shematine kart

Istorii vajehta

Eländpunktan aluz om pandud 9.-10. voz'sadoil, alusenpanendan oficialine voz' — 859-nz', om tetab lidnaks amussai. Mainitase ezmäižen kerdan verhiš maiš Vizantijan Konstantin-imperatoran vn 949 «Imperijan ohjanduses»-kirjas kuti Nemogard (amuižgrek.: Νεμογαρδάς).

Uz'lidn oli ripmatoman Uz'lidnan Tazovaldkundan pälidnaks vozil 1136−1478, sid' mülüi Moskvan car'kundha (oli olmas vhesai 1708) Uz'lidnan man pälidnaks. Vozil 1727−1927 lidn oli Uz'lidnan gubernijan administrativižen keskusen. Vhesai 1999 oficialine nimi oli Uz'lidn (ven.: Новгород).

Sur' Uz'lidn šingotase himižel tegimištol, sömtegimištol, ühthesuladusiden tegimil i turizmal.

Geografijan andmused vajehta

Lidn sijadase agjan lodehes, Olhav-jogen randoil. Lidnan keskuz om kudes kilometras pohjoižhe Il'mjärvespäi. Matkad Moskvhasai om 552 km suvipäivnouzmha orhal, Piterihesai — 145 km lodeheze orhal. Lähembaižed järedad lidnad oma Pskov 190 km päivlaskmha da Piter 196 km avtotedme.

Sur' Uz'lidn om lidnümbrikon üks'jäine eländpunkt.

Eläjad vajehta

Vn 2010 Venäman rahvahanlugemižen mödhe lidnan eläjiden lugu oli 218 717 ristitud. Kaikiš suremb ristitišt oli 235 tuhad eläjid vl 1992. Kaik 222 594 eläjad oli lidnas vl 2017. Agjan ristitišton koumandez eläb lidnas.

Uz'lidnan valdkundaline universitet Jaroslav Melevan nimed[1] (alusenpanend 1993) om üks'jäine sijaline üläopendusen aluzkund lidnas, kahesa institutad i nell' kolledžad oma sen strukturas, filial Boroviči-lidnas.

Edeližed lidnan pämehed (Administracijan pämehed, merad) oma Sergei Busurin (tal'vku 2018 — keväz'ku 2022) i Jurii Bobrišev (tal'vku 2007 — tal'vku 2018).

Transport vajehta

Avtobusad, trolleibusad, maršruttaksid da taksid oma kundaližeks transportaks lidnas. Avtoümbärte i koume avtotesildad Olhavas päliči oma saudud.

Uz'lidn Olhaval-päraudtestancii radab vspäi 1871, jonused da ezilidnelektrojonused ajadas Čudovo-, Pavlovsk- i Lug-lidnoihesai. Jogitransport om vedamha ujuden vaiše jüguid. Ei ole lendimportad vspäi 2004.

Galerei vajehta

Homaičendad vajehta

  1. Uz'lidnan valdkundaližen universitetan sait (novsu.ru). (ven.)

Irdkosketused vajehta



Uz'lidnan agjan lidnad
Boroviči | Čudovo | Holm | Okulovk | Pen' Višer | Pestovo | Sol'ci | Sur' Uz'lidn | Valdai | Vanh Russ


Venälaižen Federacijan subjektoiden pälidnad
Abakan | Alauz'lidn | Anadir' | Arhangel'sk | Astrahan' | Barnaul | Belgorod | Birobidžan | Blagoveščensk | Bränsk | Čeboksarad | Čeläbinsk | Čerkessk | Čit | Elist | Gatčin | Gorno-Altaisk | Groznii | Habarovsk | Hanti-Mansiisk | Irkutsk | Iževsk | Ivanovo | Jakutsk | Jaroslavl' | Jekaterinburg | Joškar-Ol | Kaliningrad | Kalug | Kazan' | Kemerovo | Kirov | Kizil | Kostrom | Krasnodar | Krasnogorsk | Krasnojarsk | Kurgan | Kursk | Lipeck | Magadan | Magas | Mahačkal | Maikop | Moskv | Murmansk | Nal'čik | Nar'jan Mar | Novosibirsk | Omsk | Orel | Orenburg | Penz | Perm' | Petropavlovsk Kamčatkal | Petroskoi | Piter | Pskov | Rostov Donal | Räzan' | Salehard | Samar | Saransk | Saratov | Siktivkar | Simferopol' (de fakto) | Sevastopol' (de fakto) | Smolensk | Stavropol' | Sur' Uz'lidn | Suvisahalinsk | Tambov | Tomsk | Tul | Tver' | Tümen' | Uf | Ulan Ude | Ul'janovsk | Vladikavkaz | Vladimir | Vladivostok | Volgograd | Vologd | Voronež