Hot'kovo (ven.: Хотько́во) om Venäman lidn Moskvan agjan pohjoižes. Mülüb Sergijev Posadan lidnümbrikho (edel vn 2019 sulakud — rajonha), sen kahtenz' surtte lidn i eländpunkt.

Hot'kovo
Хотьково
 Lidnanznam
 Flag
Valdkund Venäma
Eläjiden lugu (2020) 21,319 ristitud
Pind 11 km²
Hot'kovo Хотьково
Telefonkod +7−49 654-x-xx-xx
Avtokod 50, 90, 150, 190, 750
Aigvö UTC+3 (MSK+0)

Istorii vajehta

Eländpunkt mainitase vspäi 1308 kuti Jumalanmaman Katken naižjumalankodi i žilo senno. Vl 1862 saudihe ut Hot'kovo-raudtestancijad, i panihe žilon senno alust. Šingotihe erazvuiččiden kanghiden penil manufakturoil, majolikan sädandal, rahvahanpramozloiden edheotandoil 1920-nzihe vozihesai. Kätihe žilod raudtestancijanno radnikžiloks vl 1939. Hot'kovo sai lidnan statusad vl 1949.

Hot'kovo šingotase elektroizoläcijan materialiden tehmižen kahtel tegimel, sauvondmaterialiden pästandal (polipropilentorved, lämuzizoläcii, sildkonstrukcijad, lehtezvanund), kanghiden fabrikal, punleiktandan čomamahtoližiden tegesiden fabrikal. Hil'plastikan konstrukcijoiden tedoinstitut radab lidnas mugažo.

Geografijan andmused vajehta

Lidn sijadase lidnümbrikon suvipäivlaskmas, Paž-jogen randoil (ven.: Пажа 30 km pitte, Kläz'man hurapol'ne bassein), 195 m ü.m.t. keskmäižel korktusel. Vor'-jogi (ven. Воря 108 km pitte, Paž-jogi lankteb sihe huralpäi 10 kilometras suvhe) om lidnan suvipäivlaskmaižeks röunaks. Matkad Moskvhasai (Moskvan rengazavtotehesai) om 52 km suvhe-suvipäivlaskmha. Lähembaižed lidnad oma Sergijev Posad nelläs kilometras pohjoižpäivnouzmha orhal da kaikil teil i Krasnoarmeisk 16 km suvipäivnouzmha orhal.

Hot'kovo-stancii radab lidnan päivnouzmas vspäi 1862 «Moskv — Sergijev Posad»-raudtekeskustal. Abramcevo-usadib da ühtennimine raudtestancii sijadasoiš ani suvhe lidnaspäi. «Holmogori»-mante (M8-trass) mäneb kudes kilometras suvipäivnouzmha lidnaspäi.

Eläjad vajehta

Vl 1939 žilon ristitišt oli 7 257 eläjad, vl 1959 lidnan — 14 341 eläjad. Vn 2010 Venäman rahvahanlugemižen mödhe lidnan eläjiden lugu oli 21 505 ristutud. Otab kümnendest lidnümbrikon ristitištos. Kaikiš suremb lidnan ristitišt oli 22..23 tuhad eläjid vll 1979−2001 (23 400 rist. vl 1992). Vl 2017 lidnan ristitišt oli 21 444 eläjad.

Rahvahad (2010): venälaižed — 96,0%, ukrainalaižed — 1,2%, toižed rahvahad — 2,8%.

Ortodoksižen hristanuskondan Jumalanmaman Katken Hot'kovon naižjumalankodi (mainitase vspäi 1308, kahtenke päjumalanpertinke, sauvusiden tobj pala om olmas 19. voz'sadaspäi) i kaks' jumalanpertid[1] oma olmas lidnas.

Lidnan professionaližen opendusen aluzkundad oma Abramcevon čomamahtoliž-tehmištoline kolledž[2] i Sergijev Posadan socialiž-ekonomine tehnikum[3], molembad baziruišoiš Hot'kovos kacmata nimitushe.

Galerei vajehta

Homaičendad vajehta

  1. Hot'kovon pühäpertid sobory.ru-saital. (ven.)
  2. Abramcevon čomamahtoliž-tehmištoližen kolledžan sait (ahpkv.ru). (ven.)
  3. Sergijev Posadan socialiž-ekonomižen tehnikuman sait (сппки.рф). (ven.)

Irdkosketused vajehta



Moskvan agjan lidnad
Aprelevk | Balaših | Beloozörskii | Bronnici | Čehov | Černogolovk | Dedovsk | Dmitrov | Dolgoprudnii | Domodedovo | Drezn | Dzeržinskii | Dubn | Elektrogorsk | Elektrostal' | Elektrougli | Fräzino | Golicino | Himki | Hot'kovo | Istr | Ivantejevk | Jahrom | Jegor'jevsk | Kašir | Klin | Kolomn | Korolöv | Kotel'niki | Krasnoarmeisk | Krasnogorsk | Krasnozavodsk | Krasnoznamensk | Kubink | Kurovskoje | Likino-Dulövo | Litkarino | Lobn' | Losino-Petrovskii | Luhovici | Lüberci | Mitišči | Možaisk | Naro-Fominsk | Noginsk | Odincovo | Orehovo-Zujevo | Ozöri | Pavlovskii Posad | Peresvet | Podol'sk | Protvino | Puščino | Puškino | Ramenskoje | Reutov | Rošal' | Ruz | Sergijev Posad | Serpuhov | Solnečnogorsk | Stupino | Šatur | Ščolkovo | Zaraisk | Zvenigorod | Žukovskii | Taldom | Vanh Kupavn | Verei | Vidnoje | Visokovsk | Volokolamsk | Voskresensk