Likino-Dulövo (ven.: Ликино́-Дулёво) om Venäman lidn Moskvan agjan päivnouzmas. Mülüb Orehovo-Zujevon lidnümbrikho, sen kahtenz' surtte lidn nelläspäi.

Likino-Dulövo
Ликино-Дулёво
 Lidnanznam
 Flag
Valdkund Venäma
Eläjiden lugu (2020-01-01) 28,818 ristitud
Pind 14 km²
Likino-Dulövo Ликино-Дулёво
Telefonkod +7−4964-xx-xx-xx
Avtokod 50, 90, 150, 190, 750
Aigvö UTC+3 (MSK+0)

Istorii Redigeeri

Likino-külä mainitase ezmäižen kerdan Vladimiran makundan jumalanpertiden aigkirjas vl 1637 kuti Likin-külä (ven.: Ликина). Dulövo-žilon aluz om pandud elokahal Terentii Kuznecov-manmehel vl 1832, hän sädi Dulövon porcellantegint.

Nügüdläine eländpunkt om sätud Likinon i Dulövon ühtištusel radnikžiloks vl 1930. Likino-Dulövo-žilo sai lidnan statusad vn 1937 1. päiväl tal'vkud. Oli Orehovo-Zujevon rajonan palaks vll 1929−2018. Kätihe rajonad eriliženke Orehovo-Zujevo-lidnanke kahteks lidnümbrikoks vn 2018 10. päiväl vilukud: Orehovo-Zujevon i Likino-Dulövon. Ühtištuihe lidnümbrikoid vn 2019 sulakus.

Likino-Dulövo šingotase Likinon avtobustegimel[1], porcellantegimel, mujuiden tegimel erazvuiččiden metoiden täht, Orehovo-Zujevon leibän edheotandal.

Geografijan andmused Redigeeri

Lidn sijadase lidnümbrikon päivlaskmas, Kläz'man oiktal randpolel, 137 m ü.m.t. keskmäižel korktusel. Matkad Moskvan röunhasai (Moskvan rengazavtotehesai) om 78 km päivlaskmha orhal, Nosovihan mantel vai raudtel. Lähembaižed lidnad orhal oma Kurovskoje 15 km suvhe, Drezn 10 km päivlaskmha i Orehovo-Zujevo 7 km pohjoižhe.

Dulövo-raudtestancii radab lidnan päivlaskmaižel röunal vspäi 1899, mülüb Moskvan raudten surehe renghaze. Nügüdläine Dulövo-stancii om saudud konz-se ühtes kilometras edeližes Dulövo-stancijaspäi. Ende Likino-raudtestancii radoi mugažo, se om muretud. Moskvan sur' avtorengaz (A108-trass) läbitab kaiked lidnad pohjoižespäi suvhe.

Eläjad Redigeeri

Vl 1939 lidnan ristitišt oli 18 490 eläjad, vl 1959 — 24 612 eläjad. Vn 2010 Venäman rahvahanlugemižen mödhe lidnan eläjiden lugu oli 31 321 ristitud, lidnümbrikon kahesandez. Kaikiš suremb ristitišt oli 34 203 eläjad vl 1989 i 34 200 eläjad vl 1992. Ortodoksižen hristanuskondan kaks' jumalanpertid i kaks' časounäd[2] oma olmas lidnas.

Rahvahad (2010): venälaižed — 97,1%, toižed rahvahad — 2,9%.

Professionaližen opendusen aluzkundad oma Orehovo-Zujevon tehnikum[3] (baziruiše Likino-Dulövos kacmata nimitushe) i Likino-Dulövon politehnine kolledž[4].

Galerei Redigeeri

Homaičendad Redigeeri

  1. Tegimen produkcijan lehtpoled bus.ru-saital. (ven.)
  2. Likino-Dulövon pühäpertid sobory.ru-saital. (ven.)
  3. Orehovo-Zujevon tehnikuman sait (oztech.ru). (ven.)
  4. Likino-Dulövon politehnižen kolledžan sait (ldpk.ru). (ven.)

Irdkosketused Redigeeri



Moskvan agjan lidnad
Aprelevk | Balaših | Beloozörskii | Bronnici | Čehov | Černogolovk | Dedovsk | Dmitrov | Dolgoprudnii | Domodedovo | Drezn | Dzeržinskii | Dubn | Elektrogorsk | Elektrostal' | Elektrougli | Fräzino | Golicino | Himki | Hot'kovo | Istr | Ivantejevk | Jahrom | Jegor'jevsk | Kašir | Klin | Kolomn | Korolöv | Kotel'niki | Krasnoarmeisk | Krasnogorsk | Krasnozavodsk | Krasnoznamensk | Kubink | Kurovskoje | Likino-Dulövo | Litkarino | Lobn' | Losino-Petrovskii | Luhovici | Lüberci | Mitišči | Možaisk | Naro-Fominsk | Noginsk | Odincovo | Orehovo-Zujevo | Ozöri | Pavlovskii Posad | Peresvet | Podol'sk | Protvino | Puščino | Puškino | Ramenskoje | Reutov | Rošal' | Ruz | Sergijev Posad | Serpuhov | Solnečnogorsk | Stupino | Šatur | Ščolkovo | Zaraisk | Zvenigorod | Žukovskii | Taldom | Vanh Kupavn | Verei | Vidnoje | Visokovsk | Volokolamsk | Voskresensk