Verhoturje

lidn Venämas


Verhoturje (ven.: Верхоту́рье) om Venäman lidn Sverdlovskan agjan keskuzpalan lodehes. Se om agjan kaikiš amuižemb da penemb lidn, Verhoturjen lidnümbrikon (edel 2006. vot — rajonan) administrativine keskuz da pala.

Verhoturje
Верхотурье
 Lidnanznam
Coat of Arms of Verkhotursky District (Sverdlovsk oblast).png
 Flag
Flag of Verkhoturie (Sverdlovsk oblast).png
Valdkund Venäma
Eläjiden lugu (2021) 8,525 ristitud
Pind 20 km²
Verhoturje Верхотурье
Pämez' Aleksei Lihanov
(eloku 2011—)
Telefonkod +7−34 389-xx-xxx
Avtokod 66, 96, 196
Aigvö UTC+5 (MSK+2)

IstoriiRedigeeri

Ende mansiden Neromkar-lidnut oli lidnan sijas, nimitase muga komin kelel tähäsai. Nügüdläižen eländpunktan aluz om pandud Venäman valdkundaližel ekspedicijal vl 1598 kuti Verhoturjen lidnuz da lidn (ven.: Верхотурский острог), nimitihe jogen mödhe. Vspäi 1600 muit oli olmas lidnas, üks'jäine oficialine te Sibirinnoks läbiti lidnust. Voziden 1674 i 1738 lämoipalod mureniba lidnad lujas. 18. voz'sadan kahtendel polel tühjitihe muitad. 19. voz'sadal lidn kadoti torguindznamoičendad-ki, saudihe surid teid edahan suves lidnaspäi. Vll 1926−1947 Verhoturje oli žilon statusanke.

Verhoturje šingotase mecan ümbriradmižel i turizmal, mugažo Verhoturjen pen' GES radab (7 MVt).

Geografijan andmusedRedigeeri

Lidn sijadase Tur-jogen hural pohjoižel randal (Obin hurapol'ne bassein), Keskmäižen Uralan päivnouzmaižen pautken taga, 115 m ü.m.t. keskmäižel korktusel. Matkad Jekaterinburghasai om 220 km suvhe orhal, 300 km avtotedme vai «AlatagilSerov»-raudtedme. Lähembaine lidn om Uz' Läl' 25 km lodeheze orhal vai raudtel, 41 km avtol. Verhoturje-raudtestancii om olmas vspäi 1906, sijadase lidnümbrikon Privokzal'nii-žilos ani lodeheze lidnaspäi.

EläjadRedigeeri

Vn 2010 Venäman rahvahanlugemižen mödhe lidnan eläjiden lugu oli 8 820 ristitud, lidnümbrikon pol'. Kaikiš suremb lidnan ristitišt oli 10 917 eläjad vl 1959.

Rahvahad (ozutadud rahvahudenke vl 2010): venälaižed — 95,0%, totarlaižed — 1,4%, toižed rahvahad — 3,6%.

Ortodoksižen hristanuskondan järedad kivižed pühäpertid[1] sijadasoiš lidnas, ned oma pühämatkoiden objektoikš: Venäman kaikiš penemb Kreml' Stroican päjumalanpertinke (1703−1709) lidnan päivnouzmas, ph. Mikulai-čudonsädajan mez'jumalankodi (vspäi 1604) Ristan Zdviženjan päjumalanpertinke (koume surtte Venämas, 1905−1913), Jumalanmaman katken naižjumalankodi (1621−1782, 1896−1926, vspäi 1991 om avaitud möst). Kaik om kaks' päjumalanpertid i ühesa jumalanpertid lidnas.

Üläturan mehanižen tehnikuman filial om professionaližen opendusen aluzkundaks.

GalereiRedigeeri

HomaičendadRedigeeri

  1. Verhoturjen pühäpertid sobory.ru-saital. (ven.)

IrdkosketusedRedigeeri



Sverdlovskan agjan lidnad
Alapajevsk | Alasald | Alasergid | Alatagil | Alatur | Aramil' | Artömovskii | Asbest | Berözovskii | Bogdanovič | Degtärsk | Irbit | Ivdel' | Jekaterinburg | Kačkanar | Kamensk Uralal | Kamišlov | Karpinsk | Kirovgrad | Krasnoturjinsk | Krasnoufimsk | Krasnoural'sk | Kušv | Lesnoi | Mihailovsk | Nevjansk | Novoural'sk | Pervoural'sk | Polevskoi | Rež | Revd | Serov | Severoural'sk | Sisert' | Sredneural'sk | Suhoi Log | Zarečnii | Talic | Tavd | Turinsk | Uz' Läl' | Verhoturje | Volčansk | Üläpišm | Üläsald | Ülätagil | Ülätur