Pudož (ven.: Пу́дож, mugažo Пудога paginkeles, karj.: Puudoži, suom.: Puudoži, Puudosi dai Puutoinen) om Venäman lidn Karjalan Tazovaldkundan suvipäivnouzmas, Pudožan rajonan administrativine keskuz da üks'jäine lidn. Vspäi 1991 se om Venäman istorižen lidnan statusanke.

Pudož
Пудож (ven.)
Puudoži (karj. i suom.)
 Lidnanznam
 Flag
Valdkund Venäma
Eläjiden lugu (2020) 8,606 ristitud
Pind 8 km²
Pudož Пудож (ven.) Puudoži (karj. i suom.)
Pämez' Andrei Ladigin
(2013—)
Telefonkod +7−81 452-xx-xxx
Avtokod 10
Aigvö UTC+3 (MSK+0)

Istorii vajehta

Eländpunkt mainitase ezmäižen kerdan vl 1382 kuti Pudog (ven.: Пудога). Se oli tetab 15. voz'sadaspäi kuti Nikolan Pudogan pagast (ven. Никольский Пудожский погост), vspäi 1478 mülüb Venäman valdkundha. Žilo sai lidnan statusad vl 1785 i oli alištunu Anuslidnale Pudožan makundan keskuseks. Vn 1922 sügüz'kuspäi Pudož om mülünu Karjalha (ühten aigan sen sädandanke), vozil 1926−1943 oli žilon statusanke pordaigaižešti.

Pudožan ižandusen sarakod oma mecan varhapanend da transport, mecan i kiven ümbriradmine, betonantegim, turizm (läz kümned adivpertid), mugažo leibtegim om lidnas.

Geografijan andmused vajehta

Lidn sijadase rajonan suvipäivlaskmas, seižub Vodlanjogen oiktal (korktal) randal, 55 m ü.m.t. keskmäižel korktusel. Matkad Änižen randhasai om 25 km päivlaskmha. Matkad Petroskoihesai om 113 km orhal päivlaskmha (Änižen vastrandal), 352 km avtotedme. Lähembaine lidn om Vitegr 102 km suvhe.

Kaik koume pen't žilod (Aeroport, Kolovo i Kos'kenaluine (ven. Подпорожье)) da kahesa küläd mülüdas Pudožan lidnankundha mugažo, niiden ühthine ristitišt om 1 167 eläjad vl 2016. Lidnankundan pind om 410,47 km².

Eläjad vajehta

Vl 1913 lidnan eläjiden lugu oli 2 800 ristitud. Kaikiš suremb ristitišt oli 11 700 eläjad vl 1992. Vn 2010 kaiken Venäman rahvahanlugemižen mödhe lidnan eläjiden lugu oli 9 698 ristitud. Kaik 9 044 eläjad oli lidnas i 10 200 eläjad kaikes lidnankundas vl 2017, rajonan ristitišton pol'.

Ortodoksižen hristanuskondan koume pühäpertid[1] om lidnas:

  • Pühän Jumalanmaman «Rigomanahin'»-jumalaižen jumalanpert';
  • ph. Serafim Sarovalaižen jumalanpert';
  • ph. Aleksandr Nevalaine-ruhtinasen jumalanpert'. Se om saudud vl 1903 lidnan kaumžomas. Jumalanpert' om pühästadud tošti, sen udessündutamine jätktase.

Pohjoižen kolledžan filial (Segež) om lidnan professionaližen opendusen aluzkundaks, ende sen nimi oli A.N. Loginovan nimed professionaline škol nomer 22.

Transport vajehta

Federaline «VologdMedvežjegorsk»-avtote (A-119) läbitab lidnad suvipäivlaskmaspäi pohjoižhe. Regionaline «Pudož — Kargopol'NändomDolmatovo (läz M8)»-avtote (R2) lähteb lidnaspäi päivnouzmha.

Pudož-lendimport (ПДЖ) om civiližiden südäireisiden täht, se sijadase koume kilometras pohjoižpäivnouzmha lidnaspäi, vspäi 2011 se om olmas vaiše lämoipaloaviacijan täht (punolendimed). Vodl-jogi sättub laivoiden täht vaiše Kos'kenaluine-žilhosai (11 km päivlaskmha lidnaspäi avtotedme).

Lähembaižed raudtestancijad, kuna voib sadas avtotedme, sijadasoiš Medvežjegorskas (192 km lodeheze) i Nändomas (236 km päivnouzmha).

Galerei vajehta

Homaičendad vajehta

  1. Храмы Карелии. — Заонежский округ (Karjalan pühäpertid. — Änižentagaine ümbrik) (eparhia.karelia.ru). (ven.)

Irdkosketused vajehta



Karjalan Tazovaldkundan lidnad
Anus-lidn | Belomorsk | Kem' | Kondopog | Kostamukš | Lahdenpohj | Medvežjegorsk | Petroskoi | Pit'krand | Pudož | Segež | Sojärv | Sortaval