Učali (ven.: Учалы́, bašk. i tot.: Учалы) om Venäman lidn da lidnankund Baškortostanan Tazovaldkundan päivnouzmaižes čogas. Se om Učalin rajonan administrativine keskuz (vspäi 1930).

Učali
Учалы (ven. i bašk.)
 Lidnanznam
 Flag
Valdkund Venäma
Eläjiden lugu (2021) 36,175 ristitud
Pind 56 km²
Učali Учалы (ven. i bašk.)
Pämez' Vadim Sadikov
(tal'vku 2023—,
Вадим Садыков)
Telefonkod +7−34 791-xx-xxx
Avtokod 02, 102
Aigvö UTC+5 (MSK+2)


Lidnan kart (2010)

Istorii

vajehta

Amuine «Pen' Učali II»-seižutez om löutud lidnan territorijal (6 tuh. vozid tagaz).

Učali-žilo mainitase 19. voz'sadaspäi. 1930-nzil vozil löutihe kuldad Pen' Učali-järvenno, i vspäi 1940 kaivuzžilo oli olmas samha kuldad. Vozil 1955−1968 saudihe cinkan (Venäman samižen kaks' koumandest) da vas'ken küllästamižtegint, sadas toižid-ki metallid penil lugumäril. Lidnan aluz om pandud kaivuzžiloiden ühtenzoitusel vodes 1963.

Učali šingotase kaivuztegimištol, sadas nenid substancijoid: cink, vas'k, kuld, hobed, platin, diorit, ozrikkivi i rugižkivi.

Geografijan andmused

vajehta
 
Učalin rajonan sijaduz tazovaldkundas vn 2010 kartal

Lidn sijadase rajonan keskuzpalan päivnouzmas, Suviuralan päivnouzmaižil pautkil, mägidenkeskeižes tahondas, 525 m ü.m.t. keskmäižel korktusel. Enččed Pen' Učali-järved kätihe kaivuzkombinatan vezištoikš i mülüdas lidnan territorijha, Sur' Učali- (bašk.: Оло Учалы, 3,06 km²) i Karagaili-järved (bašk.: Ҡарағайлы, 3,84 km²) oma lidnan pohjoižen röunan taga, mülüdas Ural-jogen basseinha (bašk.: Яйыҡ).

Matkad Uralan joginiškhasai om kümne kilometrad suvhe, Čeläbinskan agjhasai om 10 km päivnouzmha vai suvhe, Ufahasai — 225 km päivlaskmha orhal vai 350 km avtotedme. Lähembaižed lidnad oma Üläural'sk (Čeläbinskan agj) 50 km suvhe orhal vai 65 km avtotedme i Beloreck suvipäivlaskmha 95 km avtotedme.

Tobmuz

vajehta

Učali om lidnankundan üks'jäižeks eländpunktaks.

Lidnankundan tobmuden pämez' om sen Administracijan pämez'. Edeližed lidnan Administracijan pämehed oma Il'mir Gazizov (reduku 2020 — reduku 2023), Il'jas Kil'muhametov (sulaku 2012 — reduku 2020). Lidnan nevondkundan ezimez' om Aigul' Gimazitdinova vn 2020 redukuspäi. Edeline nevondkundan ezimez' om Hadis Nasibullin, radoi vn 2020 redukuhusai.

Eläjad

vajehta

Vn 2010 kaiken Venäman rahvahanlugemižen mödhe lidnan eläjiden lugu oli 37 788 ristitud, rajonan ristitišton pol', vn 2021 — 36 175 ristitud. Kaik 37 715 eläjad oli lidnas vl 2017. Vspäi 1996 ristitišton lugu om stabiline, 37..39 tuhad eläjid (39 623 rist. vl 2009).

Rahvahad (enamba 1 % vl 2010, ozutadud rahvahudenke): baškiralaižed — 50,2 %, venälaižed — 26,6 %, totarlaižed — 20,9 %, toižed rahvahad — 2,3 %.

Mamankelen mödhe (2010): baškiran kel' — 46,8 %, venän kel' — 34,8 %, totaran kel' — 16,3 %.

Islaman kaks' pühäpertid oma avaitud lidnas: «Nur»-pämečet' i mečet' Zainulla Išanan nimed. Ortodoksižen hristanuskondan kaks' jumalanpertid[1] ratas Učališ: ph. Panteleimonan i Jumalanmaman «Rigomanahin'»-jumalaižen.

Lapsiden opendusen aluzkundad oma seičeme nimitadud i nomeruidud päivkodid (nomer 1, 3, 4, 7, 9, 15, 18), nell' keskškolad (nomer 2, 5, 10, äikeline äiprofil'ne nomer 9), kaks' liceid (nomer 3 i baškiran nomer 1), korrekcine škol-internat lapsiden täht tervhuden röunatud voimusidenke, sädamižen pert'kulu, lapsiden da norišton sportškol, lapsiden da norišton turizman, ekskursijoiden i kodirandantedištandan tervehtamižopenduzkeskuz. Učalin kaivuztegimišton kolledž[2], Učalin čomamahton i kul'turan kolledž[3] oma lidnan professionaližen opendusen aluzkundoikš.

Galerei

vajehta

Homaičendad

vajehta
  1. Učalin pühäpertid sobory.ru-saital. (ven.)
  2. Učalin kaivuztegimišton kolledžan sait (укгп.рф). (ven.)
  3. Učalin čomamahton i kul'turan kolledžan sait (ukiik.ru). (ven.) (bašk.)

Irdkosketused

vajehta



Baškortostanan Tazovaldkundan lidnad
Agidel' | Baimak | Belebei | Beloreck | Birsk | Blagoveščensk | Davlekanovo | Dürtüli | Išimbai | Janaul | Kumertau | Meleuz | Mežgor'je | Neftekamsk | Oktäbr'skii | Salavat | Sibai | Sterlitamak | Tuimazi | Učali | Uf