Vroclav (pol'š.: Wrocław [ˈvrɔt͡swaf], saks.: Breslau) om lidn Pol'šanman suvipäivlaskmas. Se om valdkundan nellänz' lidn eläjiden lugun mödhe, Alasilezijan sodaveikundan pälidn.

Vroclav
Wrocław
 Lidnanznam
Herb wroclaw.svg
 Flag
POL Wrocław flag.svg
Valdkund Pol'šanma
Eläjiden lugu (2018-06-30) 639,258 ristitud
Pind 292,82 km²
Vroclav Wrocław
Pämez' Jacek Sutrik
(kül'mku 2018—)
Telefonkod +48−71
Aigvö tal'vel UTC+1,
kezal UTC+2

IstoriiRedigeeri

Eländpunktan aluz om pandud 10. voz'sadal. Se sai lidnan oiktusid vl 1214 i tošti vl 1242.

Vroclav šingotase Volvo-avtobusoiden pästandal, vagonoiden i raudtevedimiden tehmižel (Bombardier), himižen i elektronižen sarakoiden edheotandoil.

Geografijan andmusedRedigeeri

Lidn sijadase Oderan (pol'š. Odra) muugotil randoil, Silezijan alangištos, 105..155 m ü.m.t. korktusil. Läz 130 sildad ühtenzoittas Oderan da sen nellän ližajogen randoid.

Klimat om ven kontinentaline. Heinkun i elokun lämuz om +18,5..+18,9 C°, vilukun — −0,7 C°, voden keskmäine lämuz om +9 C°. Absolütine minimum oleskeli −30 C°. Paneb sadegid 541 mm vodes, enamba semendkus-elokus (59..81 mm kus).

EläjadRedigeeri

Vl 2010 eläjiden lugu oli 632 996 ristitud. Kaikiš suremb lidnan ristitišt oli 629 565 eläjad vl 1939 i 643 640 eläjad vl 1991. Läz 1,16 mln ristituid elädas ezilidnoidenke.

Lidnan edeline pämez' oli Rafal Dutkevič (2002−2018).

TransportRedigeeri

Avtobusad i tramvaid oma kundaližeks transportaks lidnas, velosipediden i elektroavtoiden kortom radab.

Lidn om valdkundan znamasine raudtesol'm. Jogiport Oderal. Rahvahidenkeskeine civiline Vroclav-lendimport Nikolai Kopernikan nimed (WRO, 3,3 mln matknikoid vl 2018) sijadase 10 km suvipäivlaskmha lidnan keskusespäi, tehtas reisid Evropan lidnoihe, čarterreisid Keskmeren lebutahoiže.

HomaičendadRedigeeri


IrdkosketusedRedigeeri



Pol'šanman sodaveikundad da niiden administrativižed keskused
Alakarpatan (Žešuv) | Alaläšan (Belostok) | Alasilezijan (Vroclav) | Kujavijan da Pomorjen (Bidgošč, Torun') | Lodzin (Lodz') | Lüblinan (Lüblin) | Lübušan (Gožuv-Vel'kopol'ski, Zelöna Gur) | Mazovijan (Varšav) | Opolen (Opole) | Penen Pol'šanman (Krakov) | Pomorjen (Gdan'sk) | Päivlaskmpol'žen Pomorjen (Ščecin) | Silezijan (Katovice) | Suren Pol'šanman (Poznan') | Sventokšistan (Kel'ce) | Varminiž-Mazuran (Ol'štin)