Uvarovo (ven.: Ува́рово) om Venäman lidn da lidnümbrik Tambovan agjan suvipäivnouzmas. Se om Uvarovon rajonan administrativižeks keskuseks, ei mülü sihe.

Uvarovo
Уварово
 Lidnanznam
 Flag
Valdkund Venäma
Eläjiden lugu (2021) 23,584 ristitud
Pind 23 km²
Uvarovo Уварово
Pämez' Vladislav Denisov
(tal'vku 2015—)
Telefonkod +7−47 558-xx-xxx
Avtokod 68
Aigvö UTC+3 (MSK+0)

Istorii vajehta

Eländpunktan aluz om pandud kuti kaks' lähišt keskneze eländpunktad. Eziauguine oli Uvarovk-futor (ven.: хутор Уваровка) vl 1699, se-žo Krasnii Kaiv (ven. Красный Колодец), om pandud kozakištol, vspäi 1702 Uvarovo-žilo, nimitihe Uvarov-manpidajan kanzannimen mödhe. Kahtenz' eländpunkt oli Gorodišče-žilo (ven. село Городище) vspäi 1830. Šingotihe tegimišton edheotandoil, višnän kazvatandal i koumel jarmankal vodes. Vl 1893 raudte mäni žiloidenno. Ühtištadihe niid 20. voz'sadan augotišes i kändihe Uvarovo-žiloks. Oli lidnanvuiččeks žiloks vspäi 1960. Sen vanhuskolaižed alištuiba küksusele i paniba severziden-se žiloiden alust Sibiriš i Kavkazan pautkil. Rikmuiktusen himine tegim radaškanzi vl 1966, i sil-žo vodel lidnanvuitte žilo sai lidnan statusad.

Uvarovo šingotase mašinansauvomižen i plastiktegesiden «Granit-M»-kompanijal[1] (gal'vanižed mašinad da tehmižjonod, plastiktorved i armatur), sömtegimištol (sahartegim, pühävoitegim, leibtegim). Nened edheotandad radoiba ende, edel 1990-nzid vozid: järed himine tegim (enamba vit tuhad radajid), savičuntegim, argvoitegim i maploduiden kuivateztegim.

Geografijan andmused vajehta

Lidn sijadase rajonan keskuzpalan pohjoižes, Voron-jogen oiktal randal (ven.: Воро́на 454 km pitte, Donan hurapol'ne bassein), 140 m ü.m.t. keskmäižel korktusel.

Matkad Tambovhasai om 100 km lodeheze orhal, 118 km avtotel vai 113 km raudtel. Lähembaine lidn om Žerdevk 56 km päivlaskmha orhal, 78 km avtotedme vai 272 km raudtedme. Oblovk-raudtestancii (ven.: Обловка) radab lidnan keskuzpalas «Tambov — Balašov»-keskustal vspäi 1893.

Tobmuz vajehta

Uvarovo om lidnümbrikon üks'jäižeks eländpunktaks.

Lidnümbrikon tobmuden pämez' om sen Administracijan pämez'. Lidnan Rahvahandeputatoiden nevondkundan ezimez' om Zinaida Isupova vn 2010 sulakuspäi.

Eläjad vajehta

Vl 1897 lidnan ristitišt oli 10 tuh. eläjid, vl 1939 — 10 800 eläjad. Vn 2010 Venäman rahvahanlugemižen mödhe lidnan eläjiden lugu oli 26 830 ristitud. Kaik 24 162 eläjad oli lidnas vl 2017. Kaikiš suremb lidnan ristitišt oli 31..34 tuhad eläjid vll 1979−2001 (34 800 rist. vl 1992).

Ortodoksižen hristanuskondan Hristan Raštvoiden kafedraline päjumalanpert'[2] (1840) om avaitud lidnas.

Opendusen aluzkundad lapsiden täht oma čomamahtoiden škol, sportškol, kaks' keskškolad: licei A.I. Danilovan nimed (koume korpusad) i kadetine korpus. Uvarovon himiž-tehnologine kolledž[3] i Tambovan agjan bazižen medkolledžan filial oma lidnan professionaližen opendusen aluzkundoikš.

Homaičendad vajehta

  1. «Granit-M»-kompanijan sait (granit-m.ru). (ven.)
  2. Uvarovon pühäpertid sobory.ru-saital. (ven.)
  3. Uvarovon himiž-tehnologižen kolledžan sait (uvarovohk.68edu.ru). (ven.)

Irdkosketused vajehta



Tambovan agjan lidnad
Kirsanov | Kotovsk | Mičurinsk | Moršansk | Rasskazovo | Žerdevk | Tambov | Uvarovo