Pöudon rajon (ven.: Лодейнопо́льский райо́н) om Venäman rajon Leningradan agjas.

Pöudon rajon
Лодейнопольский район
Znam
Flag
Valdkund Venäma
Administrativine keskuz Pöud (lidn)
Eläjiden lugu (2024) 27,168 ristitud
Pind 4,910,95 km²
Pöudon rajon Лодейнопольский район

Administrativine keskuz om Pöud-lidn, sijadase rajonan pohjoižpalas. Rajonan ristitišton kaks' koumandest eläb siš.

Istorii

vajehta

Rajonan aluz om pandud vn 1927 elokun 1. päiväl Leningradan agjan Pöudon ümbrikho ühten aigan niiden sädandanke. Vn 1930 heinkun 23. päiväl heittihe ümbrikod, i siš aigaspäi rajon mülüb Leningradan agjaha kut administrativine ühtnik. Vl 1955 ühtištadihe rajonad Ojatin rajonanke. Rajon om olmas nügüdläižiš röunoiš vspäi 2006.

Geografijan andmused

vajehta

Pöudon rajon om Leningradan agjan pohjoižpäivnouzmaine taho. Pind — 4 910 nellikkilometrad (seičemenz' sija agjas). Kavag'mecad oma enambuses.

Om röunoid Venäman nellänke rajonanke:

Ladoganjärven randan pala om päivlaskmas. Znamasižed joged oma Süvär' sen huridenke Ojat'- i Paš-ližajogidenke. Joged mülüdas Nevan (Atlantižen valdmeren) basseinha.

Londuseližed varad oma turbaz, sauvondmaterialad (letked, saved), mec, reskvezi.

Tobmuz

vajehta
 
Rajonan municipalitetad vl 2011

Vspäi 2006 rajonan territorii jagase videks municipaližeks ühtnikaks: kaks' lidnankundad i koume küläkundad.

Käskusenandai tobmuz om Deputatoiden nevondkund (ven.: Совет депутатов) 15 ühtnijanke. Kaik rahvaz valičeb heid videks vodeks. Järgvaličendad sihe oliba vn 2014 sügüz'kun 14. päiväl. Vladimir Radkevič radab sen ezimehen da rajonan pämehen vn 2006 vilukun 1. päiväspäi koumanden strokun jäl'geten. Deputatoiden nevondkund valičeb rajonan administracijan pämest.

Vspäi 2007 Il'ja Dmitrenko om valitud i radab rajonan administracijan pämehen, se om hänen koumanz' strok jäl'geten. Ezmäine varapämez' da koume muite varapämest oma hänele abhu. Kaik seičeme palakundad, komitet da laudkund alištudas rajonan administracijale.

Eläjad

vajehta

Vn 2010 Venäman rahvahanlugemižen mödhe rajonan eläjiden lugu oli 30 469 ristitud (jäl'gmäine sija agjas), vn 2021 — 27 851 ristitud. Kaik 29 223 eläjad oli rajonas vl 2017. Vspäi 1939 kaikiš suremb rajonan ristitišt oli 36 240 eläjad vl 1939, 34 138 eläjad vl 1959 i 33 600 eläjad vl 2006. Rajonan seičeme eläjad kümnespäi oma lidnalaižed.

Kaik om 123 eländpunktad rajonas, niiden kesken üks' lidn, üks' lidnanvuitte Svir'stroi-žilo, kuz' žilod, nell' raudtestancijan žilod, 111 küläd.

Toižed znamasižed eländpunktad oma Alöhovščin-žilo (1,6 tuh. rist. vl 2015) da Janeg-žilo (1,0 tuh. rist. vl 2014).

Rahvahad (enamba 0,8 % vn 2010 Venäman rahvahanlugemižen mödhe): venälaižed — 84,1 %, ukrainalaižed — 1,4 %, vaugedvenälaižed — 0,9 %, toižed rahvahad — 2,4 %, rahvahuden ozutandata — 11,2 %.

Erased-se igähižed rahvahad: karjalaižed — 0,44 % (134 rist.), vepsläižed — 0,11 % (35 rist.)[1].

Ižanduz

vajehta

Rajonan ižandusen päižed sarakod oma mecan varhapanend da ümbriradmine, sauvond da sömtegimišt, gidroenergetik (Alasüvärin GES).

Homaičendad

vajehta
  1. Национальный состав и владение языками, гражданство населения Ленинградской области (Leningradan agjan rahvahaline mülükund, ristitišton kel'mahtod da rahvahanikuz.) / Стат. сборник. Часть 1. — СПб.: Петростат, 2013. — 266 lp. — Lp. 62. (ven.)

Irdkosketused

vajehta