Verhovažjen ümbrik

(Oigetud lehtpolelpäi Verhovažjen rajon)

Verhovažjen ümbrik (ven.: Верхова́жский о́круг) om ümbrik (edel vn 2022 kezakud — rajon) Venäman Vologdan agjan pohjoižes.

Verhovažjen ümbrik
Верховажский округ
Znam
Flag
Valdkund Venäma
Administrativine keskuz Verhovažje
Eläjiden lugu (2023) 12,561 ristitud
Pind 4,255,47 km²
Verhovažjen ümbrik Верховажский округ

Administrativine keskuz om Verhovažje-žilo.

Istorii vajehta

Ümbrikon aluz om pandud kut rajon vn 1929 heinkun 15. päiväl Pohjoižen randan Nändoman ümbrikho. Vn 1930 heinkun 30. päiväl heittihe sidä ümbrikod, sid' vozil 1930−1931 da 1935−1936 Verhovažjen rajon mülüi Pohjoižhe randha kut administrativine ühtnik. Vozil 1931−1935 rajonan territorii oli ühtnenu Vel'skan rajonanke. Vozil 1936−1937 rajon mülüi Pohjoižhe agjaha. Vn 1937 sügüz'kun 23. päiväspäi mülüb Vologdan agjaha. Ümbrik om olmas nügüdläižiš röunoiš vspäi 1935.

Geografijan andmused vajehta

Verhovažjen ümbrik sijadase agjan pohjoižes. Pind — 4 255,47 nellikkilometrad. Mec otab territorijan 86 % (3662 km²), kavag'mecad (kuz', pedai) da koivikod oma enambuses. Ümbrikon piduz suvespäi pohjoižhe — 70 km, päivnouzmaspäi päivlaskmha — 85 km.

Om röunoid seičemenke Venäman ümbrikonke i rajonanke:

Reljef om kukhikaz päivlaskmas (Ülävagan kukkazsel'g) süvidenke jogialangištoidenke, tazo päivnouzmas, sokaz sijidme. Znamasine jogi om Vag sen Kuloi- (oiged) da Pežm- (hura) ližajogidenke. Om severz'-se penid järvid (penemba 1 km²). Kaik joged mülüdas Pohjoižen Dvinan (Jävaldmeren) basseinha.

Londuseližed varad oma turbaz, sauvondmaterialad (mouckivi, letked, gravii, saved), mec, reskvezi.

Tobmuz vajehta

Ende oli 14 külänevondkundad ümbrikon röunoiš. Vn 2015 kezakun 25. päiväspäi rajonan territorii jagoihe 12 küläkundaks, vspäi 2017 — ühesaks küläkundaks. Vn 2022 kezakuspäi kaik ned oma kätud ümbrikon territorialižikš palakundoikš.

Vn 2012 keväz'kun 4. päiväspäi Gennadii Nepomilujev oli valitud i radoi rajonan da sen administracijan pämehen. Hänen valdatusiden strok oli nell' vot. Kaks' administracijan varapämest oliba hänele abhu. Kaik viž ohjandust, 11 palakundad, üks' komitet da kaks' laudkundad alištuiba rajonan administracijale.

Käskusenandai tobmuz om Ezitajiden Suim (ven.: Представительное собрание) 17 ühtnijanke. Kaik rahvaz valičeb heid nelläks vodeks. Järgvaličendad sihe oliba vn 2012 keväz'kun 4. päiväl (videnz' kucund). Vladimir Poležajev radoi sen ezimehen vl 2015.

Eläjad vajehta

Vl 1939 rajonan ristitišt oli 29 356 eläjad, vl 1959 — 22 188 eläjad, vl 1970 — 20 966 eläjad. Vn 2002 Venäman rahvahanlugemižen mödhe rajonan eläjiden lugu oli 16 346 ristitud, vn 2010 — 15 568 ristitud, vn 2021 — 12 739 ristitud. Kaik 13 017 eläjad oli siš vl 2017.

Rahvahad (enamba 0,4 % vl 2021): venälaižed — 97,4 %, toižed rahvahad — 2,1 %, rahvahuden ozutandata — 0,5 %.

Kaik om 230 eländpunktad rajonas, niiden kesken 11 žilod da 219 küläd, niišpäi 52 küläd seištas kaikenaigaižeta ristitištota. Toižid surid eländpunktoid ei ole.

Ižanduz vajehta

Ümbrikon ižandusen päsarakod oma mecan varhapanend da ümbriradmine pilindmaterialoihe, sömtegimišt da maižanduz, turizm[1].

Homaičendad vajehta

  1. Verhovažjen rajonan investicine pasport vl 2017 adm-verhov.ru-saital. — 54 lp. — Lpp. 7−9. (ven.)

Irdkosketused vajehta