Maorin kel': Erod versijoiden keskes
Südäimišt om heittud Ližatud südäimišt
Om sätud uz' lehtpol', kudamban südäiolend om 'Maorin kel' (ičeze nimituz om ''Te reo Māori'') om avstronezine kel', kudambal pagištas maorilaižed Uz' Zelandii|...' |
Ei ole vajehtusen ühthevedoid |
||
Rivi 1:
'''Maorin kel'''' (ičeze nimituz om ''Te reo Māori'') om [[Avstronezižed keled|avstronezine kel']], kudambal pagištas maorilaižed [[Uz' Zelandii|Udes Zelandijas]]. Se om üks' valdkundan oficialižiš kelišpäi (toine om [[anglijan kel']]). Sen lähižed keled oma, ozutesikš, [[samoan kel']] da [[havajan kel']].
Kelen igä om 800..1000 vot. Sil om äi paginoid. Pagižijoiden lugu om läz 160 000 tämbäi; kel't opetas školiš.
Erased maorin kelen vaihed tuliba äjihe mail'man kelihe: [[moa]], [[Kivi (lind)|kivi]] (''kiwi''), mana (noidan energii), ongaonga (üks' [[Kazmused|kazmusišpäi]]) da toižed.
Rivi 7:
== Etimologii ==
Anglijan kelel maorin kelen nimitust voib kirjutada
== Tämbäine situacii ==
Rivi 19:
== Paginad ==
Maorin kelel om äi paginoid; erasiden paginoiden pagižijad ani toine tošt ei toimetagoi. Maorin kelel
Paginoil om kaks' päjouk: «paivlaskmpol'žed» da «päivnouzmpol'žed»; paginoil om erinendoid fonetikas (/n/ da /ŋ/ vai /k/ da /ŋ/ oma erasti ühtenzoittud), vaihištos da grammatikas. Moriori-kel't, kudamb om kolnu tämbäi, lugedas maorin kelen paginaks
{| class="wikitable"
! colspan="5" |«Kaži»-vajeh erazvuiččiš paginoiš
Rivi 39:
== Kirjamišt ==
XIX. voz'sadan augus om sätud kirjamišt maorin kelen täht [[Latinan kirjamišt|latinan kirjamišton]] pohjal. Sil om 15 kirjam da kaks' digraf (''wh'' da ''ng''); makron-znam kävutase pit'kiden vokaliden täht:
Rivi 99 ⟶ 98:
* Konsonantad: [m], [p], [f] / [ɸ], [n], [ŋ], [t] / [t͡ʃ] (edel ''i'' da ''u''), [r], [w], [h].
* Vokalad: [i], [iː], [u], [uː], [e], [eː], [o], [oː], [a], [aː].
* Diftongad:
== Gramatik ==
|