Nkruma Kvame: Erod versijoiden keskes

Südäimišt om heittud Ližatud südäimišt
Koiravva (pagin | tehtud radod)
Om sätud uz' lehtpol', kudamban südäiolend om '{{1000}} {{Personalii}} '''Frensis Nvia Kofi Kvame Nkruma''' ({{lang-en|Francis Nwia Kofie Kwame Nkrumah}}; sünd. 21. sügüz'ku 1909,...'
 
Koiravva (pagin | tehtud radod)
+
Rivi 1:
{{1000}}
{{Personalii}}
| изображение = The National Archives UK - CO 1069-50-1.jpg
| описание изображения = Kvame Nkruma 1950-nzil vozil
}}
'''Frensis Nvia Kofi Kvame Nkruma''' ({{lang-en|Francis Nwia Kofie Kwame Nkrumah}}; sünd. [[21. sügüz'ku]] [[1909]], Nkroful-külä [[Britanijan Kuldrand]]an suvipäivlaskmas, nüg. [[Gan]] — kol. [[27. sulaku]] [[1972]], [[Buharest]], [[Romanii]]) oli ripmatoman [[Gan]]an ezmäine päministr (1957−1960) i ezmäine prezident (1960−1966), mugažo radoi Britanijan Kuldrandan päministran (1952−1957). Sai fel'dmaršalan sodaarvod (1965).
 
Rivi 6 ⟶ 9:
 
Gan oli poleks šingotadud ma ripmatomuden sandan aigan, kakaon surenke eksportanke, no ümbriradajata tegimištota. Nkruma valiči [[socializm]]an sauvondad sabutamha šingotadud valdkundoid ühten ristitpol'ven aigan. Avtoritarine politik vei Ganad finansižennoks krizisannoks i sodakukerdusennoks. Vspäi 1966 Nkruma eli [[Gvinei|Gvinejan]] [[Konakri]]-pälidnas.
 
Nkruma oli sündnu käziradajan-juveliran kanzha, tatal lapsed oliba toižiš-ki akoišpäi. Kvame-nimi znamoičeb «sobat», sündnundan nedal'päiv, hänen heimon veron mödhe. Openui sijaližes katoližes školas, hot' openduz oli maksline. Sai professionališt opendust [[Akkr]]as (1927−1930), radoi opendajan školoiš. Sai üläopendust Linkol'nan universitetas (Pensil'vanii, AÜV, 1935−1943), sid' eli i openui ekonomikad da oiktust Londonas (1945−1947). Kvame Nkruma tuli Päivlaskmaižen Afrikan üläopenikoiden ühtnendha i teravas kändihe sen varaprezidental, vaumiči 5. Panafrikašt kongressad (Mančester, reduku 1945). Vl 1947 pördui kodimale i borcui valdkundan ripmatomudehe näht. Politikanmez' oli nainu, Fatija Nkruma oli hänen ak, sündutihe koumed poigad i üht tütärt naimiželos.
 
== Valitud tedotöd ==
* ''Negro History: European Government in Africa'' («Afrikalaižiden istorii: Afrikan evropine ohjastuz») // ''The Lincolnian'', 12. sulaku 1938. Lp. 2 (Linkol'nan universitet, Pensil'vanii)
* ''Ghana: The Autobiography of Kwame Nkrumah'' («Gan: Kvame Nkruman avtobiografii») (1957) — ISBN 0-901787-60-4
* ''Africa Must Unite'' («Afrikale piidab ühtenzuda») (1963) — ISBN 0-901787-13-2
* ''African Personality'' («Afrikalaine person») (1963)
* ''Neo-Colonialism: the Last Stage of Imperialism'' («Neokolonializm: imperializman lopuline pordaz») (1965) — ISBN 0-901787-23-X
 
== Homaičendad ==