Anton Pavlovič Čehov (ven.: Антон Павлович Чехов; sünd. 29. viluku 1860, Taganrog, Jekaterinoslavan gubernii, Venäman imperii — kol. 15. heinku 1904, Badenvailer, Badenan Sur' gercogkund, Saksanma) oli venämalaine kirjutai da dramaturg. Lekar' professijan mödhe, hüvädtegii medicinan sferas.

Čehov Anton
Портрет
nimi sündundan jäl'ghe:

ven.: Антонъ Павловичъ Чеховъ

radmižen toižend:

lehtezmez', kirjutai, proosakirjanik, satirist, näitekirjanik

sündundan dat:

29. viluku 1860(1860-01-29)[1][2][3][4][5][6][7][8][9][10][11][12][13]

sündundan sijaduz:

Taganrog, Jekaterinoslavi kubermang[d], Venemaa keisririik[d][1][14][2][15]

valdkund:

 Venemaa keisririik[d][16]

kolendan dat:

15. heinku 1904(1904-07-15)[3][1][5][6][7][8][9][12][17] (44 vot)

kolendan sijaduz:

Badenweiler[d], Badenan sur'gercogkund, Germanijan imperii[18][1][19][20]

tat:

Pavel Chekhov[d]

mam:

Evgenia Chekhova[d]

avtograf:

 Čehov Anton VikiAitas
Om sädusid VikiPurtkiš VikiPurde

Sädused vajehta

Kirjutai sädi enamba 500 lühüdad sanutest, dramad da starinad 25-voččes pordos. Nügüd' kätihe niid enamba mi sadal kelel. Čehovan p'jesad lavastadas mail'man äjiš teatroiš hätkemba mi voz'sada, eriližešti «Kajag», «Koume sizart», «Višnäine sad».

Kaikiš tetabambad starinad i sanutesed oma «Step'», «Tuskasine istorii», «Duel'», «Honuz № 6», «Pert' mezoninanke», «Hüvämel'ne», «Birbitušk», «Tundmatoman ristitun sanutez», «Mužikad», «Mez' futläras», «Vanos», «Lapsiden jouk», «Ročine viri», «Dram mectusen aigan».

Biografii vajehta

Tuleban aigan tetab kirjutai oli sündnu Taganrogha, koumanden gil'dijan torgovanan kanzha, sen pert' om kaičenus tähäsai. Anton oli koumanden lapsen kuden kesken. Pavel Jegorovič Čehov-tat libui ottud orjaha kanzaspäi, osti ičtaze da kaikid perehnikoid orjudespäi i pidi bakalejan laukad.

Anton Čehov zavodi opendust Taganrogan grekižes školas, pajati jumalanpertin horas. Vll 1868−1879 Anton openui Taganrogan gimnazijas, kirjuti sen aigan ezmäižid p'jesid. Vl 1876 hänen tat eli bankrotnendas läbi, möi kaiked ičezkaluištod Taganrogas i sirdi Moskvha kaičemhas kreditoroišpäi. Vl 1879 Anton sirdi Moskvha mugažo i tuli openumha Moskvan universitetan medicinižhe fakul'tetha (nüg. Ezmäine Moskvan valdkundaline medicine universitet I. M. Sečenovan nimed). Lopi opendust vl 1884 i zavodi radod makundan lekarin Voskresenskan Čikinan läžundkodiš, praktikan sijadusen mödhe.

Homaičendad vajehta

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 Паперный З. С. Чехов Антон // Краткая литературная энциклопедияМ.: Советская энциклопедия, 1962. — Т. 8.
  2. 2,0 2,1 С. Венгеров Чехов, Антон Павлович // Энциклопедический словарьСПб.: Брокгауз — Ефрон, 1903. — Т. XXXVIIIа. — С. 777–781.
  3. 3,0 3,1 https://bigenc.ru/literature/text/4684952
  4. BD Gest'
  5. 5,0 5,1 Eesti biograafiline andmebaas ISIK
  6. 6,0 6,1 NooSFere — 1999.
  7. 7,0 7,1 Brockhaus Enzyklopädie / Hrsg.: Bibliographisches Institut & F. A. Brockhaus, Wissen Media Verlag
  8. 8,0 8,1 Internet Speculative Fiction Database — 1995.
  9. 9,0 9,1 Vegetti Catalog of Fantastic Literature
  10. Gran Enciclopèdia CatalanaGrup Enciclopèdia, 1968.
  11. Babelio — 2007.
  12. 12,0 12,1 Archivio Storico Ricordi — 1808.
  13. Base biographique
  14. Паперный З. С. Чехов Антон Павлович // Большая советская энциклопедия: [в 30 т.] / под ред. А. М. Прохоров — 3-е изд. — М.: Советская энциклопедия, 1978. — Т. 29 : Чаган — Экс-ле-Бен. — С. 138–140.
  15. http://ibdb.com/person.php?id=4213
  16. http://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1002/rmv.365/pdf
  17. The Fine Art Archive — 2003.
  18. Deutsche Nationalbibliothek Record #118638289 // Integrated Authority File — 2012—2016.
  19. http://www.laphamsquarterly.org/death/miscellany/its-been-long-time-ive-had-champagne
  20. http://encyclopedia.kids.net.au/page/an/Anton_Chekhov


  Nece kirjutuz om vaiše ezitegez. Tö voit abutada meile, ku kohendat sidä da ližadat sihe.